Upisni krug 2026/2027, u brojkama: 1.333 osnovne škole, 509 srednjih, 2.508 obrazovnih profila i 57.959 raspoređenih učenika — sve iz javno dostupnih podataka sa portala Moja srednja škola.
Prošle godine sam napravio osvrt na podatke o osnovnim školama. Ove godine sam skinuo ceo javni skup podataka sa portala, pa post pokriva i drugu stranu upisa — srednje škole: koliko je mesta bilo, koliko je popunjeno, koji su minimalni bodovi bili potrebni i kako to izgleda po okruzima i područjima rada.
Portal drži samo tekući upisni krug, tako da je ovo snimak stanja, a ne vremenska serija. Za osnovne škole dostupni su ukupan broj učenika osmog razreda, prosečan broj bodova po razredima (šesti, sedmi, osmi), prosek na završnom ispitu, broj nosilaca Vukove diplome i broj nagrađenih učenika. Za srednje škole dostupan je svaki obrazovni profil u svakoj školi: kvota, minimalni bodovi po krugu raspodele, uslovi upisa i kompletna rang-lista raspoređenih učenika.
Kao i prošle godine, ne pokušavam da donosim zaključke o uzrocima. Grafici stavljaju akcenat na četiri stvari:
Bodovi pri upisu: najviše 60 iz ocena (po 20 za šesti, sedmi i osmi razred) i najviše 40 sa završnog ispita, ukupno 100. Specijalizovani profili dodaju bodove sa prijemnog ispita i idu i preko toga.
Prva dva grafika prikazuju informacije na nivou pojedinačnih škola, ne agregirane na nivou okruga. Linija 75. percentila znači da tri četvrtine škola ima taj prosek ili niži — računica ne uzima u obzir broj učenika u pojedinačnim školama.
Ocene tokom školovanja naspram završnog ispita
Jedna tačka je jedna osnovna škola. Vodoravno: prosečan broj bodova iz ocena (maksimum 60). Uspravno: prosek na završnom ispitu (maksimum 40).
Korelacija između proseka ocena i proseka na završnom ispitu je — jasno pozitivna, ali daleko od jedinice. Vertikalno rasipanje oko linije trenda je ono što je zanimljivo: dve škole sa istim prosekom ocena umeju da se razlikuju za 10 i više bodova na završnom ispitu, što je četvrtina celog raspona tog testa.
Završni ispit po okruzima
Raspodela školskih proseka na završnom ispitu. Kutija je raspon od 25. do 75. percentila, linija u kutiji je medijana, brkovi su 1,5 × IQR.
Ocene po okruzima
Raspodela školskih proseka iz ocena šestog, sedmog i osmog razreda (maksimum 60). Isti redosled okruga kao na prethodnom grafiku, radi poređenja.
Ocene daje škola, završni ispit je isti za sve. Ako za svaku školu izračunamo koliko je njen prosek na završnom ispitu iznad ili ispod onoga što bi se očekivalo na osnovu njenih ocena (odstupanje od linije trenda sa prvog grafika), dobijamo grubu meru te razlike.
Pozitivna vrednost znači da učenici na završnom ispitu prolaze bolje nego što njihove ocene nagoveštavaju. Negativna znači suprotno — ocene su blaže od onoga što test pokaže. Ovo ne meri kvalitet nastave i nije rang-lista škola; to je razlika između dva merila, i može poticati i od samog testa, sastava učenika ili prakse ocenjivanja.
Odstupanje završnog ispita od očekivanog na osnovu ocena
Medijana odstupanja u bodovima na završnom ispitu, po okruzima. Nula znači da su ocene i završni ispit u proseku usklađeni.
Udeo nosilaca Vukove diplome po okruzima
Broj Vukovih diploma kao procenat svih učenika osmog razreda u okrugu.
Samo škole sa najmanje učenika u osmom razredu.
Ovde se slika menja. Osnovne škole su priča o postignućima; srednje su priča o ponudi i potražnji. Ukupna kvota je mesta, a raspoređeno je učenika — popunjenost od . Nedostajućih 14 hiljada mesta nije ravnomerno raspoređeno: negde je konkurencija za jedno mesto oštra, a negde cela odeljenja ostaju prazna.
Popunjenost po području rada
Ukupna kvota podeljena na popunjena i prazna mesta. Procenat na kraju trake je popunjenost.
Zdravstvo i socijalna zaštita, saobraćaj i ekonomija su praktično popunjeni. Poljoprivreda, tekstilstvo i šumarstvo su na drugom kraju — tamo je više od trećine mesta ostalo prazno. Gimnazije, sa daleko najvećom kvotom, popunjene su nešto iznad proseka.
Minimalni bodovi za upis po području rada
Raspodela minimalnog broja bodova u prvom krugu raspodele, po profilima. Prikazani su samo nespecijalizovani profili (bez prijemnog ispita), da bi bodovi bili na istoj skali.
Raspodela bodova raspoređenih učenika
Svaki upisan učenik na nespecijalizovanom profilu, po ukupnom broju bodova (ocene + završni ispit). Prikazan je udeo unutar grupe, jer stručne škole upisuju tri puta više učenika od gimnazija.
Popunjenost profila naspram veličine kvote
Jedna tačka je jedan obrazovni profil u jednoj školi. Tačke na liniji od 100% popunile su sva mesta; tačke pri dnu nisu upisale gotovo nikoga.
Minimalni bodovi za upis po okruzima
Raspodela minimalnih bodova po profilima u okrugu, nespecijalizovani profili.
Koliko se upisa rešava tek posle prvog kruga
Udeo učenika raspoređenih u drugom ili trećem krugu, po području rada.
Specijalizovani profili imaju prijemni ispit, pa im se bodovi kreću i iznad 100 — nisu uporedivi sa ostalima.
Poslednje pitanje spaja oba skupa podataka: da li okruzi čiji osnovci imaju više bodova imaju i srednje škole u koje je teže upisati se? Podaci ne prate pojedinačnog učenika od osnovne do srednje škole, pa ovo poređenje radi samo na nivou okruga i ne kaže ništa o uzročnosti — veliki deo objašnjenja je najverovatnije prosto odnos broja mesta i broja đaka u okrugu.
Prosek osnovaca naspram praga za upis u srednju školu
Jedna tačka je jedan okrug. Vodoravno: prosečan ukupan broj bodova osnovaca (ponderisan brojem učenika). Uspravno: medijana minimalnih bodova za upis u srednje škole u tom okrugu.
Svi podaci su javno dostupni na portalu mojasrednjaskola.gov.rs i preuzeti su 1. septembra 2026. Portal objavljuje samo tekući upisni krug — nema istorije, pa ovo ostaje snimak jedne godine.
završni ≈ a + b × ocene, sa b = , računate na školama iznad praga. To je opisna mera, ne ocena kvaliteta škole.Skreper i CSV tabele koje stoje iza ovih grafika izlaze na 15 tabela: registar škola, statistika osnovnih škola, obrazovni profili sa kvotama i pragovima, rezultati po krugovima raspodele i definicije prijemnih ispita.